Korist psihičkih problema

Većina ljudi žele da život živi ispunjeno i srećno. Ipak, nekada se upletu u probleme iz kojih pokušavaju da se izvuku, dovijajući se na različite načine.

Svesni želje da se reše problema i da samostalni pokušaji vode u krug, odlaze kod terapeuta sa dozom optimizma da će simptom biti kao rukom odnešen, bez ikakvih posledica. Međutim, to nije slučaj.

Hajde da vidimo šta se dešava ako se na momenat odvojimo od utvare zvane „problem“, i pokušamo da ga sagledamo iz drugog ugla.

Ovo što sam naučio u psihoterapijskoj edukaciji mnogima će zvučati paradoksalno, ali je dobra tema za razmišljanje.

Sekundarna dobit od problema

Termin koji ovde razmatram je sekundarna dobit ili koristi koju imamo od svog problema. Zar to nije nešto najbesmislenije što ste čuli?

Kada bih nekoga pitao: „Kakve koristi imate od vaše depresije?” odgovori koji slede su obično kao iz topa: „Ne razumem pitanje? Kakve koristi imam od toga što nemam snage da se pokrenem, što se osećam potpuno bezvoljno i bezvredno, i što je svaki moj trud uzaludan?”

Ako malo bolje osmotrite prethodnu rečenicu, ispod njenog konteksta se može iskopati blago – nemam snage da se pokrenem; bezvoljan sam i bezvredan; svaki moj trud je uzaludan (prevedeno na jezik sekundarne dobiti: „pošto sam takav kakav sam, moja uža okolina mora da mi udovolji, posveti pažnju i brigu, imam finansijsku podršku…”)

Ili je moguće da postoji uverenje da vi ,,ne zaslužujete da se oporavite i vodite normalan život – da ste bezvredni da biste bili srećni. Kada je samokažnjavanje sekundarna dobit, onda kažnjavate sebe da biste vratili nekom drugomnpr. roditelju koji se nije ponašao pravedno prema vama.

Zapamtite – niko nikada ništa ne radi ako od toga nema neku korist! 

Može da se desi slučaj da neko od vaše sekundarne dobiti crpi svoju dobit, kao partner ili roditelj koji vas svojom brigom  kontroliše i ne dozvoljava da postanete samostalni, jer bi to značilo da ćete postati nezavisni i odvojiti se od njih.

U svakom slučaju, pošto smo veoma kompleksna bića, ovo nisu jedine dobiti koje crpimo iz svojih problema.

Sekundarna dobit je, dakle, sveprisutna u psihološkim mukama ljudi i nezavisna od vrste problema, a često se javlja i kao otpor promeni. Njeno postojanje je uglavnom ukorenjeno u nesvesnom, i što je simptom otporniji, a uz to i duže traje, to je osobi teže da uvidi korist koju ima od svog problema. Dešava se da čak i kada klijent uvidi da ima neke koristi od problema, nakon seanse „zaboravi“ ili nesvesno reši da ne misli o njemu jer bi priznavanje sekundarne dobiti značilo: „Ja sam stvorio ovaj problem jer iz njega dobijam korist“.

Širenje simptoma

Simptom (panika, anksioznost, depresija…) kao glavni zastupnik sekundarne dobiti, bio bi korisna stvar da ostane u aspektima života u kojoj nam je potreban. Ali ne očekujemo da će se proširiti i eksploatisati naše fizičko i mentalno zdravlje u onim situacijama kada bi trebalo da se opustimo i uživamo.

Na primer: osoba koja je depresivna samo kada treba da pronađe posao, ponese sa sobom anksioznost i kada treba da se druži, i da se opusti i uživa… Iako problem sa sobom nosi izvesnu dobit, ukupan saldo pokazuje da je šteta neuporedivo veća.

Svim klijentima je jasna količina štete koju nanosi njihov simptom, pa zato i potraže psihoterapeutsku pomoć. Kada klijenti postanu svesni skrivene dobiti, a onda prostom matematikom izračunaju da te dobiti i nisu neke kada se uporede sa štetama koje imaju od simptoma, onda budu znatno motivisaniji da se založe u rešavanju problema i posvete promeni.

Sve u svemu, istražiti i osvestiti sekundarne dobiti koje imamo od problema nije mala stvar. Nakon što je čovek postane svesniji, on ima slobodu da odluči da li će i dalje nastaviti utabanim stazama i odlučiti da stopira prirodan proces rasta, ili će da krči nove i nepoznate puteve razvoja.

autor: Nemanja Kurlagić –  psihoterapeut po O.L.I. metodu

Generic selectors
Exact matches only
Search in title
Search in content
Post Type Selectors

PRAVILA O PREUZIMANJU SADRŽAJA

Ukoliko želite da preuzimate tekstove i postavljate ih na svoj sajt ili fejsbuk stranicu, tekst treba da sadrži linkove koji vode ka početnoj stranici ovog sajta.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.